Istraživanja Milmana Parryja i Alberta Lorda
- 1935. – Parry snima Avda u Bijelom Polju (9 pjesama na fonograf, 4 diktirane)
- Preko 80.000 stihova u samo pet dana
- 1950–1951. – Lord se vraća i snima još ~18.000 stihova
- Ukupno gotovo 100.000 stihova – jezgro Parryjeve zbirke na Harvardu
Eksperimenti koji su promijenili nauku
Avdo je dokazao da nepismeni pjevač može:
- čuti pjesmu jednom i odmah je ponoviti
- proširiti je nekoliko puta
- održati epsku strukturu kroz hiljade stihova
„Avdo je pokazao da oralni pjesnici mogu ‘izvorno kreirati’ ogromne epove višestruko duže od svojih nacrta.“
— Albert B. Lord, The Singer of Tales
Poređenje sa Homerom
Avdova djela postala su ključni dokaz oralno-formulne teorije i pomogla da se razumije kako su nastali Homerovi epovi.
Zaključak
Avdo Međedović danas se smatra jednom od najvažnijih figura u proučavanju usmene književnosti. Njegov genij nije bio u papiru, već u živoj riječi i neiscrpnoj kreativnosti.