
“Posljednji od zaista velikih epskih pjesnika balkanske tradicije.” — Albert Lord, Harvard University
Od sela u Sandžaku do svjetske nauke — život Avda Međedovića oblikovan je tradicijom, vojskom i usmenim nasljeđem.

Kada su ga Milman Parry i Albert Lord snimili 1935. godine, ovaj mesar iz sela Obrov nije znao ni slova. Ipak, izrecitovao je ‘Ženidbu Smailagić Meha’ od 12.311 stihova – djelo duže od Homerove Ilijade. Upravo je Avdo Međedović bio živi dokaz da usmena tradicija može rađati epove bez pomoći pisma.
Njegov repertoar obuhvata velike epske pjesme, među kojima se izdvaja „Ženidba Smailagić Meha“, jedna od najdužih zabilježenih usmenih pjesama.
Njegovo stvaralaštvo proučavali su Milman Parry i Albert Lord, čime je postao važan primjer u istraživanju usmene književnosti.